U Slavonski Brod stižu NEUSTRAŠIVE ŽENE

0
173

Nakon Jastrebarskog, Rovinja, Nove Gradiške i Pakraca, izložba “Neustrašive žene” nastavlja svoje putovanje i dolazi u Slavonski Brod – grad u kojem se rodila najveća hrvatska balerina svih vremena Mia Čorak Slavenska, a koja će biti i jedna od 100 značajnih žena predstavljenih na izložbi!

Grupna izložba ilustracija “Neustrašive žene” bit će svečano otvorena u petak 1. srpnja s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod.Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

SLAVONSKI BROD – rodni grad najveće hrvatske balerine svih vremena

Jedna od značajnih žena predstavljenih na izložbi je i Mia Čorak Slavenska, a autorica ilustracije je poznata hrvatska ilustratorica Željka Mezić. Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. godine u Brodu na Savi od majke Hedvige Palme – Čorak i oca Milana Čorak, uglednog ljekarnika. Iako je u Brodu živjela tek u najranijem djetinjstvu, tijekom života vraćala se u svoj rodni grad.  Postala je poznata pod nazivom “Slavenska”,  no na početku karijere svom prezimenu dodala je naziv Posavska te i na taj način pokazala ljubav prema kraju u kojem je rođena. Prvi put nastupila je 1924. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ulozi Srca na praizvedbi Licitarskog srca (K. Baranović, koreografija M. Froman). Usavršavala se u Beču i Parizu. Od 1930. primabalerina je zagrebačkoga Baleta, a od 1938. godine nastupala je pod imenom Slavenska u trupi Ballet Russe de Monte Carlo. U SAD-u osnovala je trupe Ballet Variante (1944) i Slavenska-Franklin Ballet (1952., s britansko-američkim baletnim plesačem i koreografom Fredericom Franklinom), s kojim je postavila balet Tramvaj zvan čežnja (prema drami T. Williamsa). Godine 1954–55. primabalerina je Metropolitan Opere u New Yorku. Osim uloga klasičnog repertoara istaknula se u koreografijama Leonida Massinea (Bogatyri, 1938. i Vienna 1814, 1940), S. Lifara (David triomphant, 1936) te stilizacijama hrvatskih narodnih plesova. Nastupila i u baletnom filmu Labudova smrt (La Mort du cygne, 1937., J. Benoît-Lévy, koreografija S. Lifar). Godine 1960–84. predavala je u Los Angelesu na Institute of the Arts. Svrstana je među najistaknutije balerine XX. stoljeća. Kako autorica knjige “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” Tatjana Barat ističe: “Ni prije ni kasnije naši prostori nisu imali balerinu njezina kova. No, osim što je imala izniman talent, imala je i nevjerojatnu želju za učenjem i radom na sebi. Pokazala nam je da naš (ne)uspjeh ne ovisi o geografskom prostoru ni ograničenjima na koja putem nailazimo, nego isključivo o nama samima. I zato Mia Čorak Slavenska zaslužuje naše sjećanje i poštovanje.”

Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” temelji se na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” (2019.) autorice Tatjane Barat i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku” (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom “Neustrašive žene”. Organizatorice izložbe su kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol i ilustratorica Željka Mezić koje su ujedno i urednice pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.

Facebook stranica projekta: https://www.facebook.com/neustrasivezene

MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA I POPRATNI SADRŽAJI

Izložba je svoje putovanje započela 8. ožujka 2022. u Gradskom muzeju Jastrebarsko, 11. travnja bila je predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu Grada Rovinja – Rovigno/ Università popolare aperta della Città di Rovinj – Rovigno, 4. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu „Matija Antun Relković“ Nova Gradiška, 20. svibnja u Muzeju grada Pakraca, a 1. srpnja se otvara u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, nakon čega će biti predstavljena u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad tijekom rujna, Gradskom muzeju Virovitica tijekom listopada, Muzeju Croata insulanus Grada Preloga tijekom studenoga, Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić u Galeriji Razvid tijekom prosinca te od kraja prosinca 2022. godine pa sve do polovice siječnja u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac – Knjižnica za mlade.

Na izložbi posjetitelji će moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.

Izložba u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod ostaje otvorena do 30. srpnja 2022. nakon čega putuje u Ivanić-Grad.

Detaljnije o izložbi iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol:

RELEVANTNOST PUTUJUĆE IZLOŽBE “NEUSTRAŠIVE ŽENE”

Povijest ljudske civilizacije ispunjena je pričama o značajnim kraljevima, velikim ratnicima, istraživačima, znanstvenicima, umjetnicima… dok se o ženama nije pisalo, posebice u najranijoj povijesti. One kao da su živjele nevidljivo obavljajući svoje primarne funkcije supruga i majki čime je potisnut njihov izniman doprinos u znanosti, umjetnosti, književnosti, medicini, politici, sportu i mnogim drugim područjima života.

Položaj žena mijenjao se ovisno o društveno-povijesnim, ideološkim i ekonomskim faktorima. Od samih početaka žene su se suočavale sa zabranama i ograničenjima. Duga je i bremenita povijest tijekom koje su se žene borile i izborile za svoju slobodu i prava. Iako živimo u XXI. stoljeću, u mnogim zemljama žene se i dalje bore za ravnopravnost, a i u državama u kojima je ona usvojena, često je riječ tek o deklarativnoj činjenici na papiru, dok je realnost posve drugačija. Utoliko je relevantno ukazati na sve one “prve” (prve liječnice, diplomatkinje, političarke, književnice, novinarke…) i mnoge druge snažne, hrabre, inteligentne i empatične žene koje su se izborile za svoje obrazovanje i ulogu u društvu te dokazale da su jednakovrijedne i sposobne za mnogo više od onoga što im je u vremenu u kojem su živjele bilo dozvoljeno. One su u naslijeđe ostavile svoja postignuća, iskustva, izume, rezultate te otvorile vrata budućim generacijama djevojaka i žena, utrle put i vlastitim primjerom dokazale kako je sve moguće čak i kada se čini da nije. Zbog svega navedenog nastala je izložba koja u fokus stavlja značajne liječnice, pravnice, pedijatrice, izumiteljice, književnice, astrofizičarke i sve one koje su vlastitim djelovanjem i postignućima doprinijele razvoju naše zemlje.

TKO SU ŽENE KOJE SU OBILJEŽILE HRVATSKU POVIJEST I SADAŠNJOST?

U prvoj knjizi zastupljene su žene iz hrvatske povijesti koje su se izborile za svoja prava i postavile temelje za bolju budućnost naše zemlje. Od prvih kraljica, diplomatkinja, liječnica, izumiteljica, političarki, botaničarki, zoologinja, novinarki, dirigentica, pilotkinja i vozačica automobila te žena koje su se još u X. stoljeću brinule za svoj narod i zalagale za zaštitu djece i udovica (Jelena Slavna) te u XVII. stoljeću borile ne samo za svoju obitelj nego i opstanak svog naroda te ostvarile pravo da samostalno upravljaju vlastitom imovinom (Jelena Zrinski). U vremenu kada se žene nisu smjele obrazovati, pisati knjige, voziti auto, raditi kao liječnice, baviti se politikom, uvijek je postojala ona jedna koja je učinila korak dalje i prekinula tu nesretnu sudbinu te dokazala da su žene itekako sposobne, te mogu i znaju sve što i muškarci. Ilustrirane su grofice, ratnice, plemkinje i junakinje koje su prkosile predrasudama i društvenim ograničenjima. Hrabre i obrazovane te vođene etičkim i moralnim načelima zdušno su se borile za buduće naraštaje. Predstavljene su žene koje su osnivale škole za djevojčice i djevojke i prenosile im svoje znanje (Marija Jambrišak), borile se za prava žena u javnom životu (Marija Jurić Zagorka, Mara Matočec), djelovale na očuvanju narječja i književnosti (Ana Katarina Zrinski), otkrivanju i zaštiti spomenika i kulturne baštine (Anđela Horvat, Zdenka Munk), otkrivanju i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta (Maria Selebam de Cattani) te razvoju medicine, liječenju bolesti i spašavanju ljudskih života (Marijana Fišer Herman, Duška Blažević, Feđa Fischer Sartorius, Marija Alačević, Štefanija Puretić).

U drugoj knjizi predstavljene su žene od kojih su mnoge još uvijek među nama i koje oblikuju našu sadašnjost te svojim djelovanjem predstavljaju svijetli primjer budućim naraštajima. To su neumorne sutkinje, humanitarke, novinarke i borkinje za pravdu, ali i slabe i nemoćne, marginalizirane i diskriminirane (Diana Budisavljević, Maja Sever, Lana Petö-Kujundžić, Mirjana Rakić), značajne političarke (Savka Dabčević-Kučar, Jadranka Kosor, Kolinda Grabar Kitarović, Vesna Pusić), sportašice kao odličan primjer discipline, fokusa i predanosti (Janica Kostelić, Sandra Perković, Blanka Vlašić), talentirane likovne, glazbene i dramske umjetnice (Ana Karić, Dora Maar, Ena Begović, Lidija Bajuk, Josipa Lisac, Ljiljana Molnar Talajić, Magda Dulčić, Tereza Kesovija, Marija Ujević-Galetović, Alma Prica…) te mnoge druge značajne žene iz različitih struka i područja djelovanja. 

Kroz ilustracije neustrašivih žena zastupljenih u obje knjige upoznajemo stil i rukopis samih ilustratorica. Naime, svaka ilustratorica odabrala je neustrašive žene koje želi ilustrirati i pristupila oblikovanju na sebi prepoznatljiv način, a pritom je utkala i vlastiti doživljaj i percepciju odabrane značajne žene. Samim odabirom i utjelovljenjem pojedinih neustrašivih žena ilustratorice su izrazile i vlastiti duh i karakter tj. ono što ih inspirira i pokreće te što ih je privuklo da interpretiraju određenu personu. I dok su pojedine ilustratorice zadržale prepoznatljiv stil u interpretaciji svih žena koje su odabrale, neke autorice su na određeni način ilustrirale žene u prvoj publikaciji tj. žene iz naše povijesti,  dok su prilikom interpretacije suvremenih žena promijenile pristup i stil izričaja.

ZAKLJUČNO

Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” stavlja u fokus ilustraciju i suvremene hrvatske ilustratorice, te kroz portretirane žene ukazuje na značaj i ulogu žene u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti. Riječi koje se vežu uz predstavljene žene su: neustrašiva, obrazovana, odvažna, neumorna, ponosna, hrabra, plemenita, samostalna, snažna, moralna, inteligentna, empatična, uporna, nesebična, znatiželjna… Na izložbi su predstavljene žene koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, znanost i sport. Žene koje su vlastitim djelovanjem pomicale granice. Tijekom života bile su fokusirane na obrazovanje pri čemu se potvrdila stara uzrečica “znanje je moć”. Uz vlastito obrazovanje, učenje i istraživanje, nesebično su pomagale, dijelile i prenosile svoje znanje drugima. Bile su naglašeno usmjerene na djelovanje za opće dobro.

Namjera ove izložbe nije prikazati žene kao superiornije, već jednakovrijedne i ukazati na njihove neporecive uloge i doprinose tijekom hrvatske povijesti i sadašnjosti te iznijeti činjenice koje su bile zanemarene te nedovoljno obrađene i zastupljene u pregledima naše povijesti. Izložba to čini kroz iznimno relevantan, a također vrlo često nedovoljno cijenjen i valoriziran medij ilustracije. Dodatna vrijednost izložbe ostvarena je kroz bogatstvo, raznolikost, razumijevanje i otkrivanje međusobnih sličnosti i razlika te potencijala svih uključenih jedinki unutar projekta, prvenstveno ilustratorica, koje su originalnim i kvalitetnim interpretacijama neustrašivih žena stvorile nevjerojatnu platformu različitosti oplemenjujući pritom publiku likovnim doživljajem relevantnih persona. Tim više jer je riječ o jedinstvenom projektu koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju svih segmenata naše stvarnosti, a to čini kroz najiskreniji vid komunikacije – umjetnost.

Nemoguće je objediniti sve relevantne jedinke u dvije knjige i jednu izložbu, no nadamo se da će ova izložba potaknuti promatrača da istraži povijest i ulogu žena, ali isto tako i da će ohrabriti mlade naraštaje da vjeruju u vlastite mogućnosti te ustraju u svojim željama i namjerama vođeni primarno humanim, etičkim i moralnim vrijednostima koje za rezultat mogu imati samo opće dobro i boljitak svih nas, a ne samo pojedinaca.

                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

FOTO: PROMO

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime