Zagreb kroz tintu i maštu: 5 tajnih priča s gornjogradske književne rute
Od Matoša koji s klupe i dalje hvata gradske tračeve do ljekarnika koji je u srcu Zagreba liječio Gričane dok mu je pradjed Dante opisivao krugove pakla – prošećite rutom koja oživljava duh prošlosti.
Svaki grad ima svoje zidine, ulice i kafiće, ali Zagreb ima i svoje priče ispisane između redaka slavnih romana. Ako prošećete Gornjim gradom i njegovom okolicom malo pažljivije, shvatit ćete da ne hodate sami. Društvo vam prave buntovni pjesnici, plemkinje slomljena srca, stare coprnice i ponosne novinarke koje su oblikovale kulturni identitet grada.
Ako želite doživjeti grad iz posve nove perspektive, donosimo vam pet ključnih lokacija s gornjogradske literarne rute koje skrivaju nevjerojatne, a široj javnosti manje poznate priče.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
1. Klupa na kojoj Matoš još uvijek hvata gornjogradske tračeve
(Strossmayerovo šetalište)
Svi koji prošeću popularnim “Strossom” zastat će i fotografirati se s prepoznatljivom sjedećom figurom Antuna Gustava Matoša. No, tko je zapravo bio čovjek na klupi? Matoš je bio ultimativni boem, čovjek britka jezika i strastveni promatrač društva koji je obožavao kavanu, rasprave i – dobre gradske tračeve.
Kipar Ivan Kožarić namjerno ga je postavio u ovoj pozi: Matoš sjedi sam, ali s pozicije s koje mu ne može pobjeći nijedan pogled, nijedan prolaznik i nijedna purgerska tajna. Njegov kip na šetalištu, koje je u njegovo vrijeme bilo glavno mjesto za “vidjeti i biti viđen”, zapravo je vječni produžetak njegove omiljene aktivnosti – analiziranja i komentiranja zagrebačke svakodnevice.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
2. Misterij u najstarijoj ljekarni: Što je u Zagrebu radio Danteov praunuk?
(Kamenita ulica 9)
Prolazeći pokraj ljekarne “K crnom orlu” smještene tik do Kamenitih vrata, prolaznici uglavnom samo bace pogled na povijesni izlog. No, njezini zidovi kriju nevjerojatnu literarno-povijesnu poveznicu koja seže do samog vrha svjetske književnosti. Naime, u ovoj je ljekarni u 14. stoljeću kao magistar farmacije radio Niccolò Alighieri – praunuk slavnog Dantea Alighierija, autora Božanstvene komedije.
Dok je pradjed Dante u Italiji opisivao krugove pakla i tražio svoju Beatrice, njegov je praunuk u srcu Zagreba miješao sirupe protiv kašlja, kreme i alkemijske pripravke za tadašnje Gričane. Ova lokacija savršen je portal u vrijeme kada su se pismenost, magija i medicina ispreplitale u starom Zagrebu.
3. Dora Krupićeva: Živi spomenik djevojci koja je pobjegla s papira
(Kamenita vrata)
U tihoj, mističnoj niši unutar samih Kamenitih vrata nalazi se kip prekrasne djevojke s vrčem u rukama. To je Dora Krupićeva, kći zlatara iz kultnog romana Augusta Šenoe Zlatarovo zlato. Ono što ovu lokaciju čini fascinantnom jest činjenica da je Dora potpuno fiktivan lik, a u gradu ima spomenik kakav obično dobivaju samo stvarne povijesne ličnosti.
Šenoa je toliko vjerno, plastično i s ljubavlju opisao povijesni Zagreb da su generacije čitatelja povjerovale da je Dora doista hodala ovim ulicama. Njezin kip na mjestu gdje se radnja romana odvijala funkcionira kao savršen dokaz moći književnosti – Dora je prva zagrebačka “celebrity” djevojka iz mašte koja je postala opipljivi dio stvarnog svijeta.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
4. Krvavi most: Mjesto gdje je rođena prva zagrebačka “superjunakinja”
(Ulica Krvavi most)
Danas je to tek kratka, šarmantna ulica koja spaja Radićevu i Tkalčićevu, no nekada je tu tekao potok Medveščak, a preko njega se protezao drveni most. Bilo je to poprište burnih, često i krvavih sukoba između građanskog Gradeca i crkvenog Kaptola. No, prava književna tajna ovog mjesta leži u tome što je upravo ovdje Marija Jurić Zagorka crpila inspiraciju za svoje najčitanije zaplete.
Zagorka je provela sate i dane kopajući po prašnjavim arhivima, istražujući suđenja vješticama (coprnicama) koja su se odvijala upravo na ovom potezu. Krvavi most u kolektivnoj memoriji ne živi samo kao mjesto starih bitaka, već kao rodno mjesto hrvatske popularne fikcije i trijumfa Zagorkine Kontese Nere, prve prave gornjogradske heroine.
5. Petrica Kerempuh: Satira koja s visine gleda na “trbuh Zagreba”
(Trg Petrice Kerempuha, iznad Dolca)
Na povišenom platou iznad tržnice Dolac stoji brončani kip Petrice Kerempuha s tamburom u rukama, okružen scenama ljudske patnje. Ovaj lik, kojeg je Miroslav Krleža besmrtno opjevao u svojim Baladama Petrice Kerempuha, utjelovljuje narodnog veseljaka, cinika i simbol otpora malog čovjeka protiv nepravde.
Sam smještaj ovog spomenika je vrhunska satira. Petrica je postavljen tik iznad Dolca – mjesta gdje se stoljećima trguje, pregovara, viče, preživljava i gdje buja svakodnevni život “trbuha Zagreba”. Dok ispod njega prolaze rijeke ljudi u potrazi za svakodnevnim poslovima, Petrica s visine svira svoju tamburu, podsjećajući nas kroz smijeh i cinizam na prolaznost života i vječni prkos malog čovjeka.
Sljedeći put kada krenete u šetnju od Uspinjače prema Kaptolu, usporite korak. Zagrebačke ulice nisu samo asfalt i stari kamen – one su živa, otvorena knjiga koja samo čeka da ponovno pročitate njezina najljepša poglavlja.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
FOTO: Franka Rihtermoc, Matija Lovrenović
Tekst: Gabrijela Papa
Sve naše priče s portala čitajte na Samo dobre priče.
Čitajte i naše portale MOJE VIJESTI , NOVI PORTAL , ZANIMLJIVO te MAČKICU
PR agenciju Redakcija pratite i na Facebooku te Instagramu.
