Piše: Ana Šlat – DS dent
Usna šupljina jedan je od najprometnijih dijelova ljudskog tijela. U njoj svakoga dana jedemo, pijemo, govorimo, dišemo, gutamo, ljubimo se, a ponekad je i nesvjesno koristimo kao „alat“ – od otvaranja vrećice do grickanja noktiju. I sve to vrijeme u našim ustima živi čitav jedan mikrosvijet.I ne, nije riječ samo o bakterijama koje smo naučili povezivati s karijesom i lošim zadahom.U ustima postoji cijela zajednica mikroorganizama koja ima svoj posao, svoje odnose i svoju ravnotežu. A ono što je možda najzanimljivije: većina njih nije naš neprijatelj.
Kao doktorica dentalne medicine, često imam dojam da pacijenti na usnu šupljinu gledaju pomalo kao na „predvorje probavnog sustava“. Operemo zube, isperemo usta, eventualno očistimo jezik i mislimo da smo napravili sve što treba.No stvarnost je puno zanimljivija.
Dobro došli u oralni mikrobiom
Na površini zuba, jeziku, desnima, obrazima i nepcu žive bakterije, gljivice, virusi i drugi mikroorganizmi. Zajedno čine ono što nazivamo oralnim mikrobiomom. Možemo ga zamisliti kao golemi grad čiji stanovnici neprestano komuniciraju, natječu se za prostor i hranu te utječu jedni na druge.I upravo tu dolazimo do važne stvari: nije problem u tome što imamo bakterije u ustima. Problem nastaje kada se poremeti ravnoteža među njima. Zdrava usta nisu sterilna usta. Ona su usta u kojima različiti mikroorganizmi uglavnom žive u relativnoj ravnoteži. Kada tu ravnotežu počnemo narušavati – lošom higijenom, čestim unosom šećera, pušenjem, određenim bolestima, suhim ustima ili drugim čimbenicima – neke vrste mikroorganizama mogu dobiti „više prostora“. A tada počinju problemi.
Zubni plak zapravo je živa zajednica.
Ono što svakodnevno nazivamo zubnim plakom nije samo neka ljepljiva naslaga koju treba ukloniti zato što ružno izgleda.Zubni plak je biofilm.Drugim riječima, radi se o organiziranoj zajednici mikroorganizama koja se pričvršćuje za površine u ustima i stvara vlastitu zaštitnu strukturu.Zvuči gotovo nevjerojatno, ali kada se plak ne uklanja redovito, bakterije nisu samo „naslagane“ jedna preko druge. One međusobno komuniciraju i stvaraju uvjete koji im omogućuju opstanak.Tu četkica za zube dobiva potpuno novu važnost.Ne četkamo zube samo da bi bili bijeli i glatki.
Mehanički uklanjamo biofilm kako bismo kontrolirali njegovu količinu i sastav. To je jedna od najvažnijih stvari koje pokušavam objasniti pacijentima.
Sve priče Ane Šlat možete pročitati na OVOM LINKU!
A što rade dobre bakterije?
Neke bakterije u usnoj šupljini mogu biti korisne jer sudjeluju u održavanju stabilnog mikrookoliša. One zauzimaju prostor i resurse koje bi inače mogle iskoristiti druge, potencijalno problematičnije vrste.
Zato nije cilj „ubiti sve bakterije“.To je kao da pokušavamo riješiti prometnu gužvu tako da uklonimo sve automobile iz grada. Možda bismo dobili prazan grad, ali nismo riješili problem na pametan način. Slično vrijedi i za usnu šupljinu. Cilj oralne higijene nije sterilizacija. Cilj je kontrola biofilma i očuvanje oralne ravnoteže.
Bakterije nisu jedini stanovnici
U našim ustima možemo pronaći i gljivice, među kojima je poznata Candida.
Candida može biti prisutna u ustima potpuno neprimjetno. Problem nastaje kada se promijene uvjeti koji joj omogućuju pretjerano razmnožavanje.
Tada se mogu pojaviti bijele naslage, pečenje, crvenilo ili neugoda.
Zanimljivo je da se takve promjene ne događaju nužno zato što je osoba „prljava“ ili ne pere zube dovoljno dobro.
Na stanje oralne mikrobiote utječu brojni čimbenici – od općeg zdravstvenog stanja i lijekova do količine sline i lokalnih uvjeta u ustima.
Zato je usna šupljina puno više od pitanja: Jeste li oprali zube?
Slina je jedan od najvećih heroja naših usta
O slini uglavnom počnemo razmišljati tek kada je nemamo dovoljno a trebali bismo je cijeniti svakoga dana. Slina podmazuje usnu šupljinu, olakšava govor i gutanje, sudjeluje u početnim fazama probave, ali ima i važnu zaštitnu ulogu. Pomaže ispirati ostatke hrane, sadrži tvari koje sudjeluju u obrani organizma te pomaže neutralizirati kiseline.To je osobito važno za zube.Nakon što pojedemo nešto što sadrži fermentabilne ugljikohidrate, bakterije u plaku mogu stvarati kiseline. Tada pH u području zuba pada, a caklina postaje izložena nepovoljnijim uvjetima. Slina je ta koja pomaže vratiti ravnotežu.
Zato su suha usta ozbiljniji problem nego što mnogi misle.
Osoba može imati savršeno posloženu četkicu, konac i interdentalne četkice, a ipak imati povećan rizik od karijesa ako joj je protok sline značajno smanjen.
Jezik je potpuno druga priča
Ako ste ikada pogledali jezik izbliza, možda ste primijetili da njegova površina nije glatka.Na njemu se nalaze brojne papile i udubine koje mogu zadržavati ostatke hrane, stanice i mikroorganizme.Zato se na jeziku može nalaziti velik broj bakterija povezanih s neugodnim zadahom.I tu dolazimo do još jednog mita.
Loš zadah nije uvijek problem sa želucem.
U velikom broju slučajeva uzrok je upravo u usnoj šupljini – primjerice u naslagama na jeziku, plaku, upali gingive ili parodontnim džepovima. Naravno, postoje i drugi mogući uzroci, ali prije nego što okrivimo želudac, vrijedi dobro pogledati što se događa u ustima.
Usta nisu izolirani otok
Ovo je možda najvažnija poruka cijele priče. Usna šupljina nije zaseban svijet koji nema veze s ostatkom organizma. Ona je dio našeg tijela i nalazi se u stalnoj komunikaciji s njim. Upalne bolesti usne šupljine, osobito parodontitis, povezane su s nizom sistemskih stanja i čimbenika rizika. To ne znači da možemo reći: „Bolest desni uzrokovala je ovu ili onu sistemsku bolest.“ Biologija je puno složenija od jedne jednostavne uzročno-posljedične veze. Ali znači da zdravlje usne šupljine ne bismo trebali promatrati odvojeno od općeg zdravlja.
I upravo zato stomatološki pregled nije samo potraga za karijesom.
Najveća greška? Misliti da zdrava usta moraju biti „sterilna“
Kad bih morala izdvojiti jednu zabludu koju bih voljela promijeniti, bila bi upravo ova. Ne trebamo ratovati protiv svega što živi u našim ustima. Trebamo održavati ravnotežu. Ne trebamo panično dezinficirati usnu šupljinu nakon svakog obroka. Trebamo kvalitetno uklanjati biofilm. Ne trebamo se bojati svake bakterije.
Trebamo razumjeti da su vrsta, količina, mjesto i međusobni odnosi mikroorganizama ono što čini razliku.
Na kraju krajeva, naše tijelo nikada nije bilo zamišljeno kao sterilno mjesto. Živimo zajedno s trilijunima mikroorganizama i većina tog suživota odvija se bez ikakve drame. Ista priča događa se i u ustima.Samo što je ne vidimo. Sve dok se ravnoteža ne poremeti.
A tada nam usta vrlo brzo daju do znanja da se nešto promijenilo – kroz krvarenje desni, osjetljivost, neugodan zadah, promjene na sluznici, bol ili karijes. Zato je možda vrijeme da na svoju usnu šupljinu počnemo gledati malo drugačije. Ne kao na mjesto koje samo treba „očistiti“. Nego kao na živi ekosustav koji svakoga dana radi, komunicira i održava vlastitu ravnotežu.
I da, dok ovo čitate, u vašim ustima taj mikrosvijet upravo radi svoj posao.
Bez godišnjeg odmora.
Sve priče Ane Šlat možete pročitati na OVOM LINKU!
Naša suradnica Ana Šlat dio je tima DS Dent. Ukoliko vas zanima neka dentalna ili estetska usluga – slobodno joj se javite, a sve informacije o uslugama možete dobiti na web stranici dsdent.hr
Foto: Dejan Tatomir / Photo by Caroline LM on Unsplash
Sve naše priče s portala čitajte na Samo dobre priče.
Čitajte i naše portale MOJE VIJESTI , NOVI PORTAL , ZANIMLJIVO te MAČKICU
PR agenciju Redakcija pratite i na Facebooku te Instagramu.
