Prekmurje u Sloveniji, od Čakovca udaljeno 50-tak kilometara, je kraj kontrasta! Na tom se dijelu Slovenije panonska ravnica susreće s prvim brežuljcima i nizinski krajolik gotovo neprimjetno mijenja. Nestaje široki horizont, pojavljuju se usponi, a na padinama vinogradi. Upravo u tom prijelazu između ravnog i brežuljkastog, između termalne Slovenije i njezine vinske priče, nalazi se Vinarija Marof.
Do nje se ne dolazi samo zbog čaše vina. Dolazi se vidjeti kako izgleda vinograd kada količina nije najvažnija, zašto se na trsu ostavlja tek onoliko grožđa koliko ga može kvalitetno donijeti i kako desetak kilometara udaljenosti može napraviti razliku u okusu. U priču o Marofu vodi nas Dejan Lutar, a ono što je priča o podrumu zapravo počinje puno prije-među trsovima, u tlu i položaju vinograda.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
Marof nije velika vinarija- i upravo je u tome njezina posebnost
Brend Marof, izvorno poznat kao Toko, osnovan je 2007. godine. Dvije prve berbe odrađene su u starim pogonima, a od 2009. godine proizvodnja je smještena u današnjem podrumu. Na prvi pogled, brojke ne zvuče spektakularno. Oko 22 hektara vlastitih vinograda i približno 70.000 litara vina godišnje. Ali kada se te brojke malo bolje pogledaju, postaje jasno da ovdje nije cilj proizvoditi što više. Baš naprotiv! Marof je posvećen proizvodnji vina visoke kvalitete, a prosječni cilj je oko jednog kilograma grožđa po trsu za jednu litru vina. To znači da se količina ne prepušta slučaju. Vinograd se prati tijekom cijele godine, a višak se uklanja kako bi loza svoju energiju usmjerila na ono što ostaje. Drugim riječima, ovdje se ne čeka berba da bi se odlučilo kakvo će vino biti.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
Tri položaja, tri različite priče u čaši
Jedan od najzanimljivijih dijelova priče o Marofu jest činjenica da se vinogradi ne ponašaju isto. Osim glavnog položaja, grožđe dolazi i s lokacija Vodonci i Kramarovci, a svaka od njih ima drugačiji sastav tla i mikroklimatske uvjete. Kramarovci su udaljeni svega desetak kilometara, ali razlika se osjeti u vinu. Ondje se nalazi vulkanski tuf, a vina s tog položaja mogu pokazati izraženiju mineralnost i slankast karakter. Ondje također pada nešto više kiše, što utječe i na kiselinski profil vina.
Stari trsovi, frankovka i sorte koje pričaju priču o kraju
U Marofu se posebno ističe frankovka, odnosno modra frankinja, sorta koja ima dugu tradiciju u ovoj regiji. Noviji nasadi frankovke, zweigelta i merlota posađeni su nakon osnivanja vinarije, dok dio bijelih sorti dolazi iz starijih nasada. Neki su trsovi stari između 30 i 40 godina, a pojedini dosežu i 45 godina. Od crnih sorti tu su još zweigelt i merlot, dok se među bijelima nalaze chardonnay, sauvignon blanc, zelen, rajnski rizling, sivi pinot i laški rizling. Posebno je zanimljiv upravo zelen, lokalna sorta koju vrijedi kušati ako se nađete u Marofu. Postoji još jedna stvar koja Marof razlikuje od priče o brzom i mladom vinu. Ovdje vina odležavaju. Većina bijelih i crnih vina provodi između 20 i 24 mjeseca na odležavanju, dok pojedina vina provode i nekoliko godina u hrastovim bačvama. Koriste se francuske bačve, ali i velike bačve od slavonskog hrasta, zapremine 500 litara.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
Od Slovenije do Nizozemske, Švedske, Japana…
Marof je zanimljiv i zbog činjenice da je njegovo tržište odavno šire od Slovenije. Izvoz čini veći dio poslovanja, a vina su tijekom godina putovala prema različitim europskim i svjetskim tržištima- od Nizozemske, Švedske, Belgije, Njemačke, Austrije i Italije do Japana, Južne Koreje i drugih tržišta. Posebno je zanimljivo što u međunarodnom svijetu vina etiketa često nije presudna na način na koji to možda zamišljamo.Kategorija „kvalitetno” ili „vrhunsko” vino može biti važna unutar pojedinog nacionalnog sustava, ali na velikim svjetskim tržištima presudno je ono što se nalazi u čaši, objasnio je Lutar dodajući kako vino mora proći test stručnjaka, sommeliera, restorana i kupaca.Vinarija koja izgleda kao da plovi kroz vinograde
Prije nego što kušate prvo vino, Marof će vas osvojiti pogledom. Vinarija nije građevina koja se pokušava natjecati s krajolikom- upravo suprotno, kao da je napravljena da u njega što prirodnije „uplovi“. Duga, horizontalna linija zgrade prati padinu i topografiju terena, dok je velik dio vinarije skriven ispod zemlje. Projektirao ju je arhitekt Andrej Kalamar iz Studija Kalamar, a nova je vinarija otvorena 2009. godine, uz obnovljeni povijesni kompleks Marof. Arhitektura je pritom vrlo promišljeno povezana s okolišem: krov od crvenog crijepa nastavlja tradiciju nekadašnjih gospodarskih zgrada, a fasada svojim vertikalnim elementima diskretno podsjeća na redove trsova. No kada je vidite uživo, teško je ne pomisliti na brod. Kao da je vinarija usidrena usred vinograda, s pogledom koji se otvara prema brežuljcima Goričkog. A ispred nje ribe, rad lokalnog umjetnika Robert Jurak. Neobičan detalj koji cijeloj priči daje gotovo filmsku scenografiju: vinogradi na brežuljcima, vinarija koja podsjeća na brod i ribe Panonskog mora koje kao da su upravo isplivale pred njezin ulaz.
Želite li čitati priče o putovanjima KLIKNITE NA OVAJ LINK!
foto: Nikola Zoko
Sve naše priče s portala čitajte na Samo dobre priče.
Čitajte i naše portale MOJE VIJESTI , NOVI PORTAL , ZANIMLJIVO te MAČKICU
PR agenciju Redakcija pratite i na Facebooku te Instagramu.
