Suci Ustavnog, Vrhovnog i drugih sudova raspravljaju o ulozi i standardima vještačenja, dok HDSViP otvara pitanje nadzora, posebnog zakona i Komore.
Što može učiniti građanin kada u istom postupku dobije dva stručna nalaza s potpuno suprotnim zaključcima? Tko provjerava metodologiju, stručnost i nepristranost vještačenja – i gdje završava odgovornost vještaka, a počinje odgovornost suda i institucija? To je jedno od ključnih pitanja IX. Kongresa sudskih vještaka RH, koji se 2. i 3. listopada održava u zagrebačkom Westinu.
„Građani su u lošoj i potpuno nedopustivoj situaciji: HDSViP kao dobrovoljna udruga nema javne ovlasti da se očituje na kvalitetu i stručnost dva dijametralno suprotna nalaza vještaka“, upozorava Melita Bestvina Krnić, predsjednica HDSViP-a i sudska vještakinja. Društvo zato zagovara jasniji sustav standarda, nadzora i komorsku organizaciju struke.
HDSViP pritom upozorava na još jedan problem: ako udruga nema javne ovlasti za stručnu provjeru nalaza, a stranka koja želi osporiti vještačenje mora angažirati drugog stručnjaka ili tražiti novo vještačenje, otvara se pitanje dostupnosti učinkovite kontrole. Može li kvaliteta stručnog nalaza biti jednako provjerljiva svim građanima, neovisno o njihovim financijskim mogućnostima?
Ante Beus, sudski vještak za financije i računovodstvo i voditelj Strukovnog odbora HDSViP-a za ekonomsko-financijsko poslovanje, problem vidi kao strukturni: „Sudski vještaci u Hrvatskoj rade bez komore, bez formalnog mehanizma samoregulacije, što otvara prostor za neujednačenu kvalitetu nalaza i otežava sustavno podizanje standarda struke.“ Dodaje da „osnivanje komore i uvođenje samoregulacije“ smatra prioritetom broj jedan.
Plenarni program prvoga dana okuplja sutkinju Ustavnog suda Sanju Bezbradicu Jelavić, suca Vrhovnog suda Željka Pajalića, sutkinju Visokog upravnog suda Senku Zaninović Orlić, sutkinju Upravnog suda u Zagrebu Tamaru Bogdanović, sutkinju Trgovačkog suda Tinu Jakupak i sutkinju Općinskog građanskog suda Petru Kušević Fraculj. Raspravlja se o ulozi vještaka u različitim vrstama postupaka, sudskoj praksi, metodološkim standardima i granici između stručnog mišljenja i sudske odluke.
Poseban blok otvara institucionalni položaj profesije. Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt postavlja pitanje zašto Hrvatska još nema poseban zakon o sudskim vještacima, dok Wolfgang Jacobs iz EuroExperta predstavlja njemački model. HDSViP pitanje zakona i Komore veže uz kontrolu kvalitete, profesionalne standarde i mogućnost stručne reakcije kada se nalazi međusobno ozbiljno razilaze.
Antikorupcijsku dimenziju struke otvara dr. sc. Davorka Budimir, a umjetna inteligencija pojavljuje se u više izlaganja – od etike i vladavine prava do praktične primjene u ekonomskim i drugim vještačenjima. Zajedničko je pitanje kako osigurati da stručni zaključak ostane provjerljiv, obrazložen i vezan uz odgovornost konkretnog vještaka.
Drugi dan Kongresa donosi stručne sekcije graditeljstva i arhitekture, ekonomije, medicine, strojarstva, prometa i sigurnosti te agronomije, šumarstva i drvne tehnologije, uz konkretne slučajeve i metodološke dileme iz prakse.
FOTO: PRESS
Sve naše priče s portala čitajte na Samo dobre priče.
Čitajte i naše portale MOJE VIJESTI , NOVI PORTAL , ZANIMLJIVO te MAČKICU
PR agenciju Redakcija pratite i na Facebooku te Instagramu.
