OVO SU POSLOVI BUDUĆNOSTI Za dvije godine kreću studiji usklađeni s potrebama tržišta

706


Smatra se da čak 80% svih informacija koje danas pohranjujemo sadrži prostornu informaciju, odnosno, geoinformaciju. Upravo je geoinformatika brzorastuća znanstvena grana čija se primjena može pronaći u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, od marketinga i prodaje, medicine, zaštite okoliša, transporta do urbanizma.

Nedavna istraživanja pokazuju da ova grana industrije godišnje prosječno raste za 13,6 %, potpomognuta razvojem pametnih gradova, autonomnih vozila i ulaganjem u praćenje klimatskih promjena. Kako Hrvatska ne bi zaostajala u ovom segmentu, potrebna je prilagodba obrazovnog sektora, kako bi budući studenti dobili sva potrebna znanja za buduće tržište rada.

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je provodio projekt „Labirint“ vrijedan 3.473.908,08 kn, od čega je iznos EU potpore iz Europskog socijalnog fonda iznosio 2.952.821,87 kn. Projekt je trajao 36 mjeseci, zaključno s 22. ožujkom 2022. „Projekt „Labirint – Razvoj i izrada standarda zanimanja, kvalifikacija i studijskih programa u geodeziji i geoinformatici“ omogućio je usklađivanje postojećih studijskih programa geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj s modernim znanstvenim spoznajama i tehnološkim promjenama do kojih je došlo u proteklih deset godina“, naglašava dekan Geodetskog fakulteta prof. Almin Đapo. Završna konferencija projekta održana je na Fakultetu 18. ožujka, te je na njoj istaknuto da se u geodeziji – koja kao struka i znanost postoji tisućljećima – u posljednja dva desetljeća događa tehnološka revolucija. „Od toga je najviše profitirala nova grana geoinformatika, odnosno geodezija povezana s informatikom“, kaže Đapo.



„Labirintom smo u protekle tri godine definirali standarde za 10 geodetskih i geoinformatičkih zanimanja budućnosti, te tri standarda kvalifikacije i ishoda učenja studijskih programa potrebnih za ta zanimanja. Na preddiplomskoj razini značajno je unaprijeđen studijski program za sveučilišnog prvostupnika geodezije i geoinformatike, dok su na diplomskoj razini po prvi put izrađeni potpuno novi standardi kvalifikacija za magistra inženjera geodezije i magistra inženjera geoinformatike. Sve navedeno će poslužiti kao podloga za studijske programe s kompetencijama koje će tržište rada tražiti za deset godina. Prvi studenti upisat će se za dvije godine“, kazao je na konferenciji voditelj projekta prof. dr. sc. Damir Medak. „Za deset godina će geodezija i geoinformatika, koje su već sada oslonjene na svemirske tehnologije, biti čvrsto povezane s robotiziranim mjernim stanicama, laserskim skenerima, besposadnim letjelicama, umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, i ostalim inovativnim tehnologijama koje već sada predstavljaju vrh istraživačke djelatnosti na našem području.“

U Hrvatskoj postoje dva fakulteta na kojima se izvode studiji vezani uz geodeziju i geoinformatiku: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Usprkos vrlo nezahvalnim okolnostima provođenja projekta (pandemija, potresi u Zagrebu i Petrinji), dva su fakulteta zajedno s Institutom za razvoj obrazovanja iz Zagreba provela sve planirane aktivnosti projekta „Labirint“.

Na projektu je aktivno sudjelovalo 30 nastavnika i suradnika iz partnerskih ustanova, te brojni vanjski suradnici iz geodetskih i geoinformatičkih tvrtki, državnog i javnog sektora. Na taj je način postignut vrlo visok stupanj sinergije u korištenju metodologije predviđene mehanizmima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira: od zanimanja, preko kvalifikacija do ishoda učenja studijskih programa.

Time će, u konačnici, Hrvatska dobiti moderne akreditirane studijske programe iz domene geodezije i geoinformatike. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opremljeni su moderni računalni i geodetski laboratoriji. Projekt „Labirint“ će omogućiti novi iskorak hrvatske geodezije i geoinformatike u Europi i svijetu.

FOTO: PROMO

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.