Moslavina je naprosto prelijepa! Tek malo vožnje od Zagreba i čeka vas pravi raj u drvenim kućama i rapsodija na tanjuru

2448


Ljeto u kontinentalnom dijelu Hrvatske može biti jako lijepo i sadržajno posebno odlučite li se spojiti nekoliko dana s vikendom i dopustiti sebi i onima koje volite ‘punjenje baterija’ na najjače. Živite li u Zagrebu primjerice sjednite u automobil, krenite u Sisačko-moslavačku županiju, te zastanite 60-tak kilometara od Zagreba- na pola puta između Ivanić Grada i Kutine. Tu se nalazi jedinstveno imanje Moslavačka priča koja će va pružiti gostoprimstvo na poseban način. Spavat ćete u kući napravljenoj od krasta lužnjaka, točnije u družinskoj sobi ili ižici kako se nazivaju sobe, snivat ćete na tradicionalnim ali restauriranim komadima namještaja poput kreveta na kojem je nekad spavao inovator Slavoljub Penkala. Zbog položaja imanja i kuće uvečer ćete trebati vesticu, a preko dana ćete uživati u izmjenjivanju  mirisa tradicionalne kuhinje i slada škrleta – autohtone vinske sorte ovog kraja! 

Kako je počela Moslavačka priča, najljepša priča svakog gosta ispričati će vam vlasnica, energična Snježana Ožetski koju ćete zateći u ugostiteljskom dijelu objekta. Dok vam postavlja stol, odgovara na svako postavljeno pitanje ne krijući zadovoljstvo što živi i radi ono što voli. Kad je pitate kako je nastalo imanje na kojem se nalazi prekrasno jezerce, kapelica, kuće za odmor, restoran, ali i teniski teren i farma jelena vratiti će vas za brzinu u prošlost i ispričati kako je Moslavačka priča nastala na zemlji koja je u startu imala potpuno drugačiju namjenu – kupljena je za feštanje njezine obitelji- nedaleko od naselja i većih gradova. 

“Naša je priča počela prije 18 godina kada je moj tata počeo skupljati stari namještaj i seliti kuće iz okolice,a gdje drugdje nego na ovo mjesto gdje danas stojimo. Bilo je to po principu ”dasku po dasku” seljenje i preslagivanje na starinski način.  Svaka od tih kuća, svjedok je prošlih vremena, danas živi novim sjajem a opremili smo je namještajem starijim od 100 godina koji svaki posebno priča svoju priču o životu u Moslavini.” – kaže Snježana i vraća nas u prošlost kad su počeli prvi radovi oko imanja. Kako se od samog početka nastojala održati tradicija, stare drvene kuće, prenesene su na ovo imanje u autohtonom obliku. Napravljene su od hrastovine, točnije hrasta lužnjaka kojeg karakteriziraju visoka i debela stabla koja su Moslavci koristili za   gradnju stambenih i gospodarskih objekata. Drvene kuće su nastale slaganjem drvenih daski (po točno određenom redoslijedu) koje su se po potrebi mogle i rastaviti te preseliti na neko drugo imanje. Upravo to su napravili Snježana i njezina obitelj- roditelji Katica i Stjepan Martinac. 


“Trebalo je pronaći te sve predmete, ali i majstore koji će biti toliko vješti da prenesu sve kućice u prvobitnom obliku. Na početku na ovom je mjestu iskopan  smo ribnjak i sagrađena mala kućicu u kojoj je danas recepcija i ured. Ta kućica bila je ‘krov nad glavom’ kad bi se duže feštalo, ali i kad bi kiša i loše vrijeme otjerali ekipu na suhu mjesto. No, polako naša vizija je rasla i počeli smo seliti kuće, jednu po jednu, dok nismo došli do izgleda imanja kakav ima danas” – prisjeća se i pokazuje na zidovima fotografije koje svjedoče o vremenu kako je nekad izgledao imanje. Tada mali dječak, njezin sin Ivan svjedočio je razvojnom putu ove priče, pa je po završetku školovanja došao i sam na imanje kako bi mami bio desna ruka. Tako su se Ožetski i podijelili – energična Snježana i sin Ivan rade na imanju, a druga polovica obitelji Snježanin suprug i drugi sin rade u IT industriji. 

Eko imanje Moslavačka priča odličan je primjer suživota čovjeka i prirode. Na ograđenoj površini nalazi se čak četiri tradicionalne obnovljene kuće čija imena pričaju priču o flori i fauni kraja (Agacija, Vrba,Kruška i Jelengaj), a u kojima je  stoljetni namještaj koji je restauriran vještim rukama domaćih majstora restauratora. Uz prekrasne elemente života u Moslavini tu se nalazi i muzejska zbirka u kojoj je  mnoštvo  starih predmeta koje su Snježanini roditelji skupljali godinama. Osim zbirke, na imanju se može vidjeti i tradicionalan  način gradnje kuće u Moslavini. One mogu biti prizemnice i katnice, ovisno o veličini i imovinskom statusu obitelji. Kad je o prizemnom kućama riječ, najčešće su dvoprostorne s izvanjskim ulazom kojeg nazivaju  ganjk. Središnji prostor je kuhinja, a raspored prostorija unutar kuće nije slučajan –  prema ulici je iža velika soba, a na suprotnom mjestu mala sobica – ižica. Prizemne tradicionalne moslavačke kuće imaju zidane temelje u kojima se nalaze podrumi, a kad je riječ o dvokatnici na gornji se kat dolazi shodićem – natkrivenim stepenicama s rukohvatom. Za razliku od prizemnica koje su manje, dvokatnice imaju  više prostorija.  Družinska soba (nalazi se do ulice), potom manja soba ižica, te još manja soba komora u kojoj se u prošlosti čuvala posteljina i odjeća. Najveća je prostorija kuhinja koja gleda na hodnik na čijem je  kraju bio  zahod odnosno šekret. On je u tradicionalnoj moslavačkoj kući bio izbačen iz zapremine kuće, osmišljen tako da fekalije padaju kroz šuplje deblo u zahodsku jamu pokraj kuće. Što se tiče krova – do  19. stoljeća svi su objekti u Moslavini bili pokriveni  drvenim hrastovim daščicama/ šindrom, koju je u svrhu dobivanja građanskog izgleda na kućama zamijenio biber crijep. Tradicionalni izgled svih kuća na ovom imanju je zadržan, no i moderniziran – šekret je tako unutar kuće, prekriven pločicama i pomno biranim sanitarijama, dobe su ovisno o kvadraturi jednokrevetne ili višekrevetne, a klasična kuhinja pretvorena je u ugodan salon u kojem gosti sređuju misli i planiraju izlete u okolici. 

A kakav je namještaj u kućama? Svi elementi  vrijedne zbirke namještaja su dani na raspolaganje gostima, a oni cijene vrijednosti i tradiciju te borave s posebnom pažnjom u svakom objektu. Posebno je zanimljiva zbirka koja se nalazi u kući Kruška. Ova dvokatnica je namještena namještajem obitelji Penkala s kraja 19.stoljeća. Iako staro i vrijedno, sve je danas u funkciji, pa boravite li u ovoj kući možete spavati u krevetu ili sjediti na stolici koju je koristio i slavni inovator. Sve to blago, kojim se oduševi baš svaki čovjek koji nogom zakorači na ovo imanje skupili su Snježanini roditelji – tata, Stjepan i mama Katica koji su zaljubljenici u  rodnu Moslavinu. U svim kućama je namještaj naravno restauriran, tako da je bez obzira na vrijeme nastanka, sve u kućama jako ugodno za spavanje i boravak. Prilikom bookinga ljubazni će vas domaćini sve ispitati (navike kad je spavanje u pitanju, moguće alergije) tako da ćete, želite li to naravno spavati uz jastuke i poplune od guščjeg perja ili na suvremenim jastucima i poplunima koji imaju antialergijsko punjenje i oblik tradicionalnih starinskih elemenata u spavaonici. 

Danas na ovom eko imanju može prespavati do 40 ljudi što je nevjerojatno iskustvo, a središnji dio imanja gdje su i tradicionalne Moslavačke kuće okružuje šuma i farma jelena i jelena lopatara. Danas ih je preko 250 grla. A gdje je onaj ribnjak s početka priče – pitamo Snježanu te nas vodi u šetnju imanju do jezera nad kojim dominira most.  

”Kad smo imanje pretvorili u Moslavačku priču, želeći tako ljudima omogućiti da se u našoj zelenoj oazi odmore i resetiraju od napornog radnog tempa, prostor između kuća smo upotpunili detaljima koji boravak čine još ugodnijim. U sredini imanja je tako ribnjak (veći od onog s početka priče) u kojem plivaju šarani (probajte baciti komadić kruha i vidjeti jata ovih riba), a kako smo postali omiljena destinacija za vikend bijeg ljeti, napravili smo i bazen, te brojnim gostima ponudili teniski teren i nogometno igralište te viseću kuglanu i veliko dječje igralište. Kao točka na ‘I’ je mala kapelica na imanju, točnije u šumici jasena koja pruža poseban doživljaj.” 

Tko su najčešći posjetitelji ovog imanja?

“Naše imanje najčešće posjećuju obitelji s djecom te poslovni ljudi koji žele u opuštenom okruženju ojačati svoj team. Vjerujemo da je njihovo najveće zadovoljstvo priča koja opušta,  toplina doma koju pružaju kuće te mogućnost uživanja u domaćoj kuhinji” – kaže Snježana i pokazuje trgance, domaći kruh, štrudle, gulaš koji miriše iz kuhinje. Baš kako je sve domaće i izborno na ovom mjestu, tako je i s kuhinjom. U ponudi imaju sve ono što su nekad spremale naše bake – od domaćih dizanih knedli na pari, domaćih rezanaca u domaćoj kokošjoj juhi, do domaćih trganaca s lukom i špekom, domaćih vanjkuša sa sirom i još puno, puno toga što se uvijek zalije čašom škrleta vina ovog kraja.  

Budući da Snježana svakom svojom stanicom diše u ritmu ovog imanja, pružajući svakom gostu gostoprimstvo kao da je član njezine obitelji moto Moslavačka priča – Vaša najljepša priča najljepše i opisuje doživljaj koji ima baš svatko tko boravi na ovom mjestu – od impresije tradicijom, povijesti koju ćete čuti kad uđete u bilo koju kuću i spustite svoju putnu torbu pa sve do netaknute prirode koja vas okružuje i potiče da izujete cipele, prošećete livadom i osvježenje potražite u, već spomenutom, ali i kao sve na ovom imanju posebnom malom bazenu kroz kojeg prolazi voda s izvora nedaleko ovog imanja.

tekst: ALma Premerl Zoko 

foto: Nikola Zoko 

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.

Sve naše priče čitajte na Samo dobre priče.