Jeste li probali ove hercegovačke sorte vina? Ako niste, uskoro ćete imati priliku

777


U sklopu 15. Zagreb VINOcom festivala u Esplanadi održane su dvije uzbudljive vinske radionice pod vodstvom Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina kao najava festivala blatina i žilavki – BLAŽ koji će se održati u Zagrebu, 11. 5. 2023. godine.

Publika je pokazala veliki interes za ove fundamentalne hercegovačke sorte pa se za obje radionice tražilo mjesto više. Prva je nazvana „ŽILAVKA – OTISAK HERCEGOVAČKOG TEROARA“, a cilj joj je bio ukazati na širinu stilskih interpretacija i ukupni domet sorte kroz 12 vina izabranih po svojim specifičnostima, a ne isključivo po kvaliteti (ima još žilavki koje zaslužuju biti u ovom izboru ali nisu kako bi se izbjeglo ponavljanje stilova).

Degustacija je otvorena pjenušcem Domano, vinarije Zadro koji je jasno naglasio da uz ozbiljno tijelo žilavka ima dovoljno argumenata u kiselinama i aromatici za proizvodnju pjenušavih vina. Ozbiljan pjenušac koji može biti aperitiv, ali i dobar partner masnijih jela umjerene strukture.

Druga po redu poslužena je žilavka vinarije Matić iz 2021. koja je zablistala u najiskrenijem izdanju, odfermetirala je na autohtonim (divljim) kvascima i pokazala prisutnima potpunu autentičnost aroma i okusa neusmjerenih maceracijom, selekcioniranim kvascima, kao ni utjecajem drvene bačve na vino. Zaključak je bio da je to referentno vino odnosno polazna točka kad je žilavka u pitanju.

Uslijedile su dvije sjajne žilavke iz 2021. CARSKIH VINA Grgo Vasilj, vrlo sadržajne i zanatski besprijekorno pripremljene. Prva Premium Edition svježa i elegantna, vrlo izravna i potpuno jasnih kontura, dok je druga Limited Edition Gregorius plemenita, koncentrirana, duboka i naglašeno mineralna pokazala svu raskoš sorte.

Zatim je poslužena Vilinka Žilavka Selekcija 2021, ovjenčana zlatom s Decantera koja je najbolje pokazala kako se pravilno koristi hrastova bačva za odležavanje bijelih vina i koliko je žilavka podatna za takvu vinifikaciju. Pamtljivo vino, dugog završetka.

Uzdahe je izmamila žilavka Brkić Mjesečar 2021. koja je ekspresirala nevjerojatnu energiju. Zahtjevno vino za zahtjevna nepca, beskompromisno kreirano u glavi vinara, a proizvedeno po načelima biodinamičke proizvodnje, gotovo bez ikakvih intervencija u podrumu. Ručno prebirane bobice grožđa macerirale su i fermentirale u bačvi da bi po završetku maceracije vino slobodnim padom ušlo u bocu.

Žilavka Ostojić 2020. pokazala je kako vino od ove sorte s vremenom ne gubi na kvaliteti nego naprotiv, dobiva na šarmu. Nešto zreliji mirisi popraćeni vibrantnom mineralnom svježinom i poslovično prisutnom južnjačkom slašću učinili su ovo vinu pristupačnim i ugodnim jednako za prosječne poznavatelje kao i za pasionirane ljubitelje žilavke.

Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba, odličan je primjer kako ova sorta podnosi visoku zrelost, istovremeno sačuvavši dragocjene kiseline. Čiste arome zrelog, bijelog voća pretočene u okusne komponente nude željenu širinu dok mu ekstrakt i viši alkoholi daju potrebnu dubinu.

Matić Žilavka 2019. Selekcija školovana je u hrastovim bačvama uz minimalne enološke intervencije, a s obzirom na godište berbe ostavila je dojam da još ima prostora za razvoj i potvrdila kako ovoj sorti uz pravilan pristup vrijeme itekako može biti saveznik.

Brkić Greda 2019. još je jedno vino bazirano na biodinamičkoj filozofiji, nešto manje ekstremno u maceraciji od ranije spomenutog Mjesečara, ali s jasnim i vrlo preciznim vinoznim mirisom obavijenim najfinijim aromama arancina koji se pojavljuju kao posljedica maceracije. Okus pun i bogat uz iznenađujuću mekoću i slast kada se uzme u obzir način vinifikacije.

Škegro Krš Orange 2018. je ekstremno macerirana, kompleksna i zahtjevna, odležana žilavka namijenjena pasioniranim ljubiteljima ovakvog stila. Jantarne boje, čvrsta i moćna sugerira da je proizvedena od grožđa sa škrte zemlje kao što i naziv vina govori (Krš). Intenzivne, vinozne arome, izražena svježina ogrnuta plaštom omekšalih tanina uz bogati ekstrakt argumenti su dugovječnost ovog „ekstremnog“ vina.

Milas žilavka 2016. prkosi vremenu i ukazuje na ogroman potencijal odležavanja ove velike sorte. Iskusno, bezvremensko i bezdimenzionalno vino osim što je moćno i robusno plijeni svježinom i mineralnošću. Odraz karaktera sorte i vinara.

Druga velika radionica u organizaciji Blaža nazvana je „BLATINA – ELEGANTNA STRANA HERCEGOVAČKOG KRŠA“, a cilj je bio odgovoriti na pitanja jesu li opravdane usporedbe s crnim pinotom i kakav je potencijal odležavanja ovih mekanih vina s tvrdog terena.

Vinskim Vremeplovom blatina suvereno su upravljali Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a redom su poslužene:
Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium Edition 2020.
Dodig Blatina Riserva 2019.
Vinarija Domano Blatina 2019.
Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018.
Matić Blatina 2018.
Ostojić Blatina 2017.
Škegro Krš Blatina 2017.
Brkić Crveni mjesečar 2015.
Milas Blatina 2012.

Svako vino je pričalo svoju priču, ali zajednički im je nazivnik elegancija protkana voćnim aromama (prvenstveno višnje, trešnje, borovnice i crvenog ribizla). Usporedba s crnim pinotom se pokazala nepotrebnom jer osim spomenute elegancije koja ih veže blatina ima dovoljno osobnosti i specifičnosti da ju je doista nepotrebno uspoređivati s drugim sortama. Drugi upitnik je bio vezan uz potencijal odležavanja na koji su jasno odgovorili Milas 12., Brkić 15., Škegro i Ostojić 17., sve redom moćna i karakterna vina, dok je kod mlađih blatina posve jasno da je vrijeme na njihovoj strani i da im najbolji dani tek dolaze. Važno je istaknuti i onu najmlađu Grge Vasilja iz 20. koja plijeni energijom i nevjerojatnom zrelošću za tako mlado vino što je pokazatelj da s pravilnim pristupom u vinogradu i podrumu blatina može dati ozbiljna vina već u drugoj godini nakon berbe. Dodig i Domano s 19-tom su pokazali visoku klasu dok su vinarija Čitluk i Matić s 18-tom uvjerili sve prisutne kako su godine kod blatine uistinu nebitne ako se vinu pravilno pristupa.

Hvale vrijedna inicijativa udruge Blaž da se u Zagrebu predstavi ponos Hercegovine i najavi veliki festival blatine i žilavke u svibnju 2023.

Foto: Nikola Zoko

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.