Hrvatski Telekom je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo projekt „Alati za moderno doba“, prvi strukturirani i znanstveno utemeljeni program kojem je cilj prevenirati rizična ponašanja osnovnoškolaca, primarno učenika 7. i 8. razreda, ali i adolescenata u virtualnom okruženju
Ove je jeseni Odbor za zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao Izvješće o ovisnosti o internetu, a tijekom rasprave izneseno je nekoliko alarmantnih podataka. Eurozastupnici su istaknuli da se u posljednjih desetak godina udvostručilo vrijeme koje djeca provode na internetu te da čak četvrtina maloljetnika pokazuje znakove ovisnosti o pametnom telefonu.
Posljednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, u kojem je sudjelovala i Hrvatska, naslućuje da je uistinu došlo do znatnog rasta u konzumaciji interneta kod mladih. Rezultati studije su pokazali da se tijekom pandemije povećalo vrijeme koje djeca provode pred ekranima, štoviše, 40 posto je priznalo da su proveli više vremena boraveći na društvenim mrežama.
Mnogi roditelji si stoga sve više postavljaju pitanje – u kojem trenutku ekstenzivni boravak na internetu postaje problem?
Izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić, izvanredna profesorica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako ne postoji neka čarobna granica nakon koje se mogu utvrditi znakovi razvoja problematičnog odnosa kod djeteta. Pritom napominje kako nije dovoljno gledati samo broj sati korištenja, već način na koji se to čini i potrebe koje se kroz društvene mreže zadovoljavaju.
„Značajan broj mladih na društvenim mrežama provodi nekoliko sati dnevno, no u pravilu probleme razvijaju oni koji kroz društvene mreže u potpunosti zadovoljavaju potrebu za druženjem i interakcijom te koji su zbog online aktivnosti u potpunosti ili gotovo u potpunosti zamijenili interakcije uživo, hobije, druženja i slične aktivnosti“, ističe Dodig Hundrić.
Mladi su rođeni u svijetu digitalnih tehnologija
Prije nego li uđemo u tematiku oko razvoja problematičnog odnosa prema društvenim mrežama, važno je objasniti zašto su one tako važne današnjoj generaciji djece. Kako navodi Dodig Hundrić, činjenica je da je današnji život svima nama neraskidivo povezan s internetom te da su brojne naše aktivnosti vezane uz online svijet. To je pritom posebno izraženo kod generacije mladih koje smatramo i digitalnim urođenicima jer su doslovno „rođeni u svijetu digitalnih tehnologija“. U tom kontekstu, kaže, treba razmatrati i društvene mreže, odnosno biti svjestan da one većini mladih predstavljaju normalan, poželjan i potreban način komunikacije s drugim ljudima. Također, društvene mreže imaju i neke svoje prednosti te mladi često ističu kako su one medij kroz koji mogu pokazati svoju kreativnu stranu, pronaći podršku u izazovnim situacijama, naučiti nešto novo te povezivati se s drugima.
Sve je više istraživanja koja pokazuju kako odnos mladih s virtualnim svijetom i tehnologijama zaista prerasta u ovisnost i prekomjernu konzumaciju.
Balansiranje između kontrole i slobode
Iako bi mnogi odrasli, posebno roditelji, voljeli da im se jednoznačno kaže koji znakovi ukazuju na probleme povezane s prekomjernim korištenjem, Dodig Hundrić napominje kako nema jedinstvenih simptoma.
„Kada govorimo o problemu s prekomjernim korištenjem društvenih mreža, posljedice uključuju narušeno psihosocijalno funkcioniranje u različitim aspektima, primjerice zanemarivanje odnosa s prijateljima i obitelji, emocionalne i psihološke probleme, probleme u školskom i akademskom funkcioniranju, gubitak interesa i slično“, objašnjava.
Kako bi se spriječili navedeni obrasci ponašanja, roditelji često razmišljaju o uvođenju nekog oblika kontrole prisutnosti njihove djece na društvenim mrežama, pothvatu koji je vrlo teško provesti s adolescentima. Dodig Hundrić navodi da su kontrola i nadzor potrebni, no važno je pronaći ravnotežu između adekvatne razine kontrole i davanja djetetu slobode. Kako bi se ona postigla, važno je kontinuirano graditi odnos povjerenja, kao i kritički odnos prema informacijama koje dobivamo – zajednički gledati medijske sadržaje, komentirati ih, uspoređivati različite sadržaje i generalno doprinositi medijskoj pismenosti djeteta.
Odgovornost roditelja je poprilično važan faktor u oblikovanju ponašanja njihove djece. Pritom moramo zapamtiti da i odrasli moraju sebi postaviti neka ograničenja u korištenju društvenih mreža. Naime, istraživanja pokazuju da 97 posto roditelja provjerava svoj Facebook tijekom dana, kao i da četvrtina njih doslovno cijeli dan provodi na platformi.
„Jako je važno i da roditelji svojim ponašanjem modeliraju odnos prema tehnologijama odnosno da ih i sami koriste na odgovoran način. To uključuje i dogovor oko toga kada se društvene mreže i općenito ekrani koriste, a kada ne – primjerice tijekom zajedničkih obroka, zajedničkog slobodnog vremena, trenucima prije odlaska na spavanje i slično“, govori Dodig Hundrić ta naglašava da djeca predškolske i ranije školske dobi ne trebaju koristiti društvene mreže te da im roditelji ne bi trebali osigurati pristup.
Alati za moderno doba
Edukacija adolescenata i djece je, dakle, puno uspješniji način reguliranja njihova odnosa prema društvenim mrežama. Spomenuto načelo vrijedi i za sve ostale oblike rizičnog ponašanja u virtualnom svijetu, kao što je problematičan odnos prema kockanju ili video igrama.
Hrvatski Telekom je stoga u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta pokrenuo projekt „Alati za moderno doba“, prvi strukturirani i znanstveno utemeljeni program kojem je cilj prevenirati rizična ponašanja osnovnoškolaca, učenika 7. i 8. razreda dakle adolescenata u virtualnom okruženju.
Preventivni program obuhvaća 11 strukturiranih i interaktivnih radionica za učenike, a koje će provoditi educirani stručni suradnici i nastavnici. Autorski tim ERF-a sastoji se od stručnjaka s višegodišnjom praktičnom, znanstvenom i nastavnom ekspertizom u području rizičnih ponašanja i bihevioralnih ovisnosti, te s bogatim iskustvom u razvoju znanstveno-utemeljenih intervencija usmjerenih prema djeci i mladima. U prvoj godini projekta će se za buduće voditelje preventivnog programa osigurati trodnevne edukacije za učitelje i stručne suradnike u Zagrebu (dvije edukacije), Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku. Edukacije se provode u okviru Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po uspješnom završetku edukacija, stručni suradnici i nastavnici će provoditi program u okviru razredne nastave kao dio sustavnih preventivnih školskih aktivnosti.
„Znamo da je razdoblje rane adolescencije izraženo razdoblje rizika za uključivanje u rizična ponašanja, a s obzirom da je to period kada mladi počinju intenzivnije koristiti internet, i on postaje prostor za raznovrsne rizike. Stoga je glavni cilj programa osnažiti i unaprijediti socijalno-emocionalne vještine mladih, a sve kako bi znali odgovorno koristiti društvene mreže, odgovorno se online ponašati, u potencijalnoj rizičnoj situaciji donijeti osobno odgovornu odluku te ostvariti ravnotežu između dva svijeta“, navodi Dodig Hundrić koja je suradnica na projektu „Alati za moderno doba“.
Šest edukacija u pet gradova
Vještine na koje se usmjeravaju u programu su svijest o sebi, odgovorno odlučivanje, vještine stvaranja i održavanja odnosa, društvena osviještenost, upravljanje vlastitim ponašanjem, briga o sebi i svojem zdravlju. Navedene se vještine uče i usvajaju kroz interaktivne metode bliske mladima te kroz teme usmjerene na virtualno okruženje, a sve s ciljem prevencije problema povezanih s ponašajnim ovisnostima i rizičnih ponašanja u online svijetu. Svaki od 11 susreta usmjeren je na jednu vještinu, odnosno jedan alat, i ideja je da na kraju programa učenici raspolažu s nekim novim vještinama koje dugoročno doprinose kvaliteti njihovog života.
„Smatramo da ove vještine trebaju svima, te smo sretni da kroz suradnju s HT-om ovaj program ima potencijal obuhvata značajnog udjela učenika završnih razreda osnovnih škola u našoj zemlji“, ističe Dodig Hundrić.
Iz HT-a su poručili kako će u školskoj godini 2023./2024. u radionicama sudjelovati više od 100 škola iz 17 različitih županija, što će obuhvatiti više od 3000 djece. Plan je da u narednim godinama pokriju sve škole, odnosno da svi učenici 7. i 8. razreda osnovne škole prođu kroz program „Alati za moderno doba“.
„Mi u Hrvatskom Telekomu zaista vjerujemo kako tehnologija ima transformativnu moć. To prvenstveno znači kako mijenja gospodarstvo, živote ljudi, a onda i društvo u cjelini na bolje. Svjedoci smo mnogobrojnih prednosti tehnologije, a ja ću spomenuti samo neke – brža i jednostavnija razmjena informacija, lakša dostupnost informacija, poboljšanja kvalitete svakodnevnog života, razvoj medicine i prometa i tako dalje. S druge strane, ne smijemo zanemariti i rizike koje sa sobom nosi razvitak tehnologije. Stoga želimo podučiti djecu i mlade o svim prednostima i rizicima koje sa sobom donosi tehnologija te ih osvijestiti da je ona ovdje da služi njima, a ne obrnuto. Program koji je razvio ERF upravo se bavi ovom problematikom i stoga smo ponosni što zajedničkim snagama možemo doprinositi poboljšanju života ove dobne skupine“, istaknuo je Daniel Hajden, stručnjak za korporativno komuniciranje iz HT-a.
FOTO: PROMO
Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.
Sve naše priče čitajte na Samo dobre priče.
