Bakterije iz kravljeg želuca kao rješenje u borbi protiv plastičnog otpada

0
235

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama.

U Europi nastaje sve više plastičnog otpada. U našem okolišu i oceanima ima gotovo 26 milijuna tona otpada. Od toga oko 15 % čini poliester. Podizanje svijesti o ovom problemu i zabrana plastike za jednokratnu upotrebu pridonose njegovom sprječavanju tako što potiču na recikliranje i ponovnu upotrebu plastike. No mnoga rješenja koja se pritom obično koriste zahtijevaju potrošnju velike količine energije, ne mogu razgraditi plastiku i nisu održiva jer se rabe otrovne kemikalije.

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u tekstilu, ambalaži ili plastičnim vrećicama.

Plastika predstavlja materijal koji se vrlo teško razlaže na manje čestice. Znanstvenica iz ovog tima Doris Ribitsch istaknula je da struktura plastike u velikoj mjeri nalikuje strukturi prirodnih poliestera poput kutina, jedne od glavnih komponenti biljne stanice. Kutin se može naći u kompostu gdje ga razgrađuju prirodni enzimi. Budući da prehrana krava uključuje prirodne poliestere koji se razgrađuju i probavljaju u dijelu kravljeg želuca koji se naziva burag, bečki su znanstvenici počeli pomnije analizirati probavne sokove u buragu koje su dobili iz jedne austrijske klaonice. Došli su do zaključka da se u buragu nalazi velika zajednica mikroba koja je odgovorna za probavu hrane, stoga su pretpostavili da bi se ona mogla koristiti i za hidrolizu određenih vrsta plastike.  

Pritom su analizirali tri vrste poliestera: sintetički polimer poznat kao PET koji se uglavnom koristi za ambalaže i tekstil, biorazgradivi kopolimer PBAT koji se koristi za plastične vrećice te materijal proizveden na biološkoj osnovi od obnovljivih sirovina. Istraživanje tima znanstvenika u Beču pokazalo je da se u laboratorijskim uvjetima sve tri vrste mogu učinkovito razgraditi mikroorganizmima koji se nalaze u želucu krave. Bečka znanstvenica Doris Ribitsch naglasila je da je potrebno nastaviti istraživati zajednice mikroba te djelovanje i specifičnost njihovih enzima. Ovo rješenje moglo bi predstavljati nov i ekološki prihvatljiv način recikliranja plastike.

Rad je nedavno objavljen u prestižnom časopisu Frontiers in Bioengineering and Biotechnology.

Slika: Tim znanstvenika iz Beča istražuje novo rješenje za razgradnju plastike © www.Fischer-Media.at

Slika: Znanstvenica iz bečkog tima Doris Ribitsch © www.Fischer-Media.at

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime